Ambasada Kraljevine Holandije i Grad Kruševac vas pozivaju na debatni program i otkrivanje prvog od deset murala posvećenih izuzetnim ženama Srbije u četvrtak, 10. marta 2022. Mural je nastao u okviru istoimenog projekta Ambasade Kraljevine Holandije, Centra za ženske studije i Kulturnog centra Grad, a u saradnji sa upravom Grada Kruševca.
Mural posvećen sportistkinji Veri Nikolić oslikan je na Hali sportova u Kosovskoj ulici u Kruševcu, a otkriće ga gradonačelnica Kruševca Jasmina Palurović i ambasador Kraljevine Holandije Joust Rentjes (četvrtak, 10. mart 2022, 14 časova). Otkrivanju će prethoditidebata u Kulturnom centru sa početkom u 12 časova, posvećena položaju žena u sportu i društvu uopšte (agenda je u prilogu). Predstavnice lokalnih organizacija Alternativni centar za devojke Aneta Pantelić i Udruženje žena Peščanik Snežana Jakovljević, osvrnuće se na lokalni kontekst, Vidljivost žena iz lokalne perspektive i važnost podsećanja na žensko iskustvo Vidljivost žena iz lokalne perspektive i važnost podsećanja na žensko iskustvo Vidljivost žena iz lokalne perspektive i važnost podsećanja na žensko iskustvo Vidljivost žena iz lokalne perspektive i važnost podsećanja na žensko iskustvo Vidljivost žena iz lokalne perspektive i važnost podsećanja na žensko iskustvovidljivost žena iz lokalne perspektive i važnost podsećanja na žensko iskustvo u svim oblastima života. Zorica Mršević, profesorka, pravnica, i aktivistkinja za ljudska prava, će govoriti o različitim aspektima ženskog iskustva u sportu. Vidljivost žena iz lokalne perspektive i važnost podsećanja na žensko iskustvo Vidljivost žena iz lokalne perspektive i važnost podsećanja na žensko iskustvoPrisutnima će se obratiti i Verin suprug, Pajo Ćasić, koji ćepodeliti dragocene detalje iz njihovog zajedničkog života.
Vera Nikolić ili kako su je nazivali Zlatna Vera, već pre svog punoletstva bila je prvakinja Balkana i Evrope u trci na 800 metara. Krajem 1966. godine proglašena je za sportistkinju godine Jugoslavije, a to priznanje je višestruko opravdala kada je 1968. u Londonu postavila svetski rekord na 800 metara. Zbog tako sjajnog uspeha, pritisak na mladu atletičarku se sve više povećavao, te je već bila viđena za olimpijsko zlato na igrama u Meksiko sitiju održanim iste te godine. Nažalost, od trke je odustala. U današnje vreme, kada velikanke poput Naomi Osake i Simon Bajls progovaraju o ogromnim posledicama pritiska na mlade sportistkinje, Verina priča dobija na aktuelnosti. Nakon privremenog povlačenja zbog razočarenja, kao prava borkinja i profesionalka, nastavila je izuzetno uspešnu karijeru i osvojila jednu evropsku bronzu i još jedno evropsko zlato, a svoje znanje prenosila je i na mlađe generacije.