Prema procenama međunarodnih organizacija, rat u Jugoslaviji je iza sebe ostavio na desetine hiljada žena žrtava silovanja i više hiljada silovanih muškaraca.
Tri decenije nakon ratnih zbivanja, temu seksualnog nasilja u ratu prati glasna tišina. Niko ne želi njome da se bavi, ni zvaničnici, ni sudovi, ni mediji. Zakoni su restriktivni, npr Zakon o pravima civilnih žrtava rata u Srbiji predvidja ostvarivanja tog prava pod uslovom da postoji telesno oštećenje od 50 % što nije ili najčešće nije slučaj kada je reč o silovanju. Sudski postupci dugo traju, nisu obezbeđeni adekvatni uslovi za svedočenje pred sudom, a ishodi suđenja su neizvesni. Žnkaon prežoivljenog naslja teško je nastaviti i / ili izgrditi novi život. Žrtve su izložene stigmi i stidu u javnosti.
U mirovne agende na Bakanu i šire, u njihovo kreiranje i spovođenje potrebno je uključiti žene, kao direktne učesnice pregovora, medijatorke i facilitatorke dijaloga, ali i kroz konsultacije sa ženskim grupama. Pregovori i dijalozi moraju da uključe pitanje uticaja i posledica konflikata na žene i, posebno pitanje obima i razmere nasilja, dakle i seksualnog, prema ženama. Žene zaslužuju pravdu, dostojanstvo i obeštećenje. Neophodna je primena zakona o kontroli malokalibarskog oružja; ti zakoni i javne politike moraju imati rodnu dimenziju, jer je dokazano postojanje kontinuuma nasilja prema ženama u ratu i miru. Od početka 2023 do danas, u Srbiji je počinjeno 13 femicida, nekoliko puta više nego u istom periodu prošle godine. Srbija još uvek nema zvanično telo, koje bi se bavilo pitanjem femicida i vodilo zvaničnu statistiku o femicidu.
Teme seksualnog nasilja u ratu i miru i kontrole oružja obuhvaćene su Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1325, koja je u javnosti poznata i kao Rezolucuja Žene, mir, bezbednost. U decembru 2022. je Ministarstvo odbrane, koje kooridinira implementiranje Rezolucije u Srbiji formiralo radnu grupu za izradu trećeg nacionalnog akcionog plana 1325, podsećamo da je prethodni istekao još 2020, ali nema informcija da li je radna grupa aktivna i šta se sa tim procesom uopšte dešava.
U međuvremenu, u Srbiji i dalje jačaju desne i konzervativne snage. Najnovija istraživanja pokazuju uprkos tome što je izvršila agresiju na Ukrajinu, Rusija i dalje ima veću podršku građana Srbije nego Evropska Unija. Lideri, koje građani cene i kojima veruju su oni na čelu nedemokratskh ili nedovoljno demokratskih društava i autoritarnog ponašanja. Najnoviji politički sukob Srbije i Kosova je aktuelan od leta 2022 i s vremena na vreme eksalira, mada i građani i građanke Kosova i Srbije sve vreme zapravo žive rat niskog intenziteta. Govor mržnje u Srbiji prema Albancima, prema drugim nacijama, zemljama, prema novinarkama, univerezitetskim profesorima, umetnicima i umetnicama ne retko stiže sa najviših državnih pozicija. Vlast sve više sputava medije i njihovo izveštavanje, institucije su pod kontrolom vladjuće partije. Sve počinje da podseća na devedesete godine.
Snežana Jakovljević
P.S. Tekst je napisan nakon „Otvorenih ženskih razgovora“, koje je Udruženje žena Peščanik u saradnji sa Asocijacijom žena Mitrovice za ljudska prava organizovalo aprila 2023. Aktivnost je organizovana u okviru projekta „Žene za mir i bezbednost – ka unapređenju odnosa između Srbije i Kosova“, koji pomenute organizacije realizuju uz podršku Evropske Unije.