Gazimestanka 16/7, 37000 Kruševac

+381 37 443 042

Udruženje žena Pešcanik

Izveštaj o radu SOS podrške ženama sa iskustvom nasilja 01.01.2019 – 30.06.2019.

16. avgusta 2019.

Nasilje prema ženama je bilo kakav akt rodno uslovljenog nasilja, koji izaziva ili bi mogao da izazove telesnu, seksualnu ili duševnu štetu ili bol žena, uključujući pretnje ovakvim aktima, zastrašivanje ili namerno ograničavanje slobode i to u javnom ili privatnom životu“[1]

tocak nasilja fotografija

(BITI U DVA ILI VIŠE DELOVA TOČKA, ZNAČI BITI U NASILNOJ VEZI)

 

Udruženja žena Peščanik je 10 godina rada SOS telefona, između ostalog, obeležilo uspostavljanjem novog telefonskog broja za žene sa iskustvom muškog nasilja – 0800 034 037.

Osim navedene telefonske podrške, koju pružamo svakog radnog dana od 10 do 14 časova, kao i od 17 do 19 časova ponedeljkom i četvrtkom i od 11 do 14 časova subotom, UŽ Peščanik obezbeđuje:

– individualni rad sa korisnicama u prostoru organizacije;

– podršku kroz grupe samopomoći;

– asistiranje ženama sa iskustvom nasilja prilikom kontakta sa institucijama;

– pravnu i advokatsku pomoć.

Broj žena, koje su zatražile podršku u prvih šest meseci 2019. je 25[1]. Od tog broja, 13 je novih korisnica. Broj poziva bio je 134 – 84 dolazna, od korisnica i 50 odlaznih, od konsultantkinja prema korisnicama, na njihov zahtev. Dolazaka u prostor bilo je 64, a pravnih saveta – 21. Ukupno je pruženo 645 usluga.

Kada je reč o pravnoj pomoći, za naše korisnice smo:

– napisale krivičnu prijavu i prigovor na rešenje o odbacivanju krivične prijave Javnog tužilaštva Kruševac

– napisale prigovor Ministarstvu za rad i socijalnu politiku na nalaz i misljenje CSR Voždovac (u saradnji sa Autonomnim ženskim centrom),

– sačinile predlog za izvršenje pravosnažne presude o vršenju roditeljskog prava.

– u saradnji sa Oazom sigurnosti, Kragujevac pokrenule 4 parnična postupka, jedan pred Osnovnim sudom Kruševac i 3 pred Osnovnim sudom Kragujevacukupno 5 parničnih i jedan krivični postupak.

Korisnice po mestu prebivališta Od 25 korisnica, 10 živi na selu, 11 u Kruševcu, a 3 korisnice su kazale da žive u nekom od susednih gradova.

Tokom 2019., zapazile smo da je povećan broj žena koje žive na selu, koje su zatražile podršku u odnosu na isti period prošle godine, što se, između ostalog, možemo pripisati i pojačanom radu sa ženama na selu putem organizovanja infromativnih radionica o nasilju prema ženama.

Starosna struktura  korisnica

Do 25 godina 26-35 36-45 46-55 56-65 Iznad 65
2 4 9 3 6 1

Korisnice SOS podrške i roditeljstvo – 21 žena od ukupno 25 korisnica SOS podrške UŽ Peščanik u prvoj polovini 2019., ima ukupno 39-toro dece. Važno je znati da su deca, kada je majka u situaciji nasilja, najčešće i sama žrtve nasilja, odnosno da je nasilje prema majci uvek i nasilje prema deci. Mediji kontinuiranim i osetljivim informisanjem mogu da podignu svest javnosti i samih žena sa iskustvom nasilja o važnosti saradnje među institucijama, orgnima i službama, u ovom slučaju i obrazovnih ustanova, za suzbijanje nasilja prema ženama i deci i unapređenje njihove podrške i zaštite. Od velike pomoći za zaštitu dece od nasilja bilo bi i preispitivanje i ukidanje prakse centra za socijalni rad, kojom se omogućava viđanje dece sa nasilnim roditeljem, u takozvanim “kontrolisanim” uslovima. (Podsećamo da su se 2 ubistva žena i dece upravo dogodila u takvim okolnostima: ispred centara za socijalni rad u Novom Beogradu i u Rakovici.).

Počinalac nasiljaPrema analizi informacija dobijenih od korisnica, u najvećem broju slučajeva nasilja, 12, nasilnik je bio bračni partner, u 4 slučaja, bivši bračni partner, a u 3 slučaja vanbračni partner. U 3 slučaja reč je o muškim srodnicima, u jednom slučaju o komšiji, a u 2 slučaja beležimo institucionalno nasilje prema ženi.

Vrste nasiljaKorisnice koje su nam se obraćale najčešće su prijavljivale da trpe fizičko i psihičko nasilje

(10); fizičko, psihičko i ekonomsko nasilje trpi 8  žena,  ekonomsko nasilje – 2 (to su žene, koje su napustile nasilnika a imaju problem sa neplaćanjem alimentacije). Jedna žena je prijavila psihičko, a jedna seksualno nasilje. Dve žene su prijavile psihičko nasilje od institucija[1]. Inače, trećina od 25 korisnica iskazala je nezadovoljstvo postupanjem predstavnika institucija, koje su u sistemu podrške ženama žrtvama nasilja.[2]

Procena rizika od eskalacije i teških oblika nasilja uključujući i ubistvo Procena rizika obuhvata sagledavanje konkretnog slučaja nasilja na osnovu određenog broja kriterijuma, koji omogućavaju da se pravilno proceni rizik, odnosno opasnost po ženu od ponavljanja nasilja, eskaliranja situacije nasilja, teških povreda i, eventualno, ubistva. Od početka 2019. uradile smo procena rizika za 20 žena: za 10 žena koje su se javile prvi put i 10 korisnica od ranije. Nakon procene rizika, za korisnice smo, zajedno sa njima, uradile sigurnosne planove i uputile ih dalje na institucije, koje imaju resurse, sredstva i odgovornost da ih zaštite.

Aktivnosti na prevenciji i suzbijanju nasilja prema ženama – U prvoj polovini 2019. održale smo, na našu inicijativu, radni sastanak sa Centrom za socijalni rad, Kruševac, a potom i sa Osnovnim javnim tužilaštvom, takođe u Kruševcu. Cilj inicijative za susret i razmenu informacija bio je unapređenje saradnje i sveobuhvatna podrška ženama u situaciji nasilja. Nakon toga, Centar za socijalni rad uputio je 7 korisnica na Udruženje žena Peščanik, za emocionalnu i pravnu podršku. Tokom sastanka u Tužilaštvu, stekle smo utisak da će predstavnici Tužilaštva, koji koordiniraju rad Grupe za saradnju na suzbijanju nasilja prema ženama, osnovane po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici, u narednom periodu, po potrebi, u svoj rad uključiti i predstavnice UŽ Peščanik. (Peščanik je, inače, krajem 2018., u saradni sa NVO Oaza sigurnosti i Alternativni krug iz Kragujevca, analizirao rad grupa za koodinaciju u Šumadijskom, Podunavskom i Rasinskom okrugu (Primena zakona o sprečavanju nasilja u porodici u Srbiji na primeru rasinskog, šumadijskog i podunavskog okruga). Zaključak je da Vlada RS, ukoliko želi da poboljša primenu pomenutog Zakona treba da donese podzakonska akta i instrukcije za primenu zakona i poboljša uslove za rad osnovnih javnih tužilaca.).

Tokom prvih 6 meseci tekuće godine, Udruženje žena Peščanik aktivno je doprinosilo radu Mreže Žene protiv nasilja koordiniranjem aktivnosti na nivou regiona Centralna Srbija. Negovale smo i razvijale kontakte i saradnju sa organizacijama u okviru Mreže žena Rasinskog okruga, Kaliopa, Brus, Una, Ćićevac, Ž kao žena i kao Župa, Aleksandrovac i Romani cikna, Kruševac, kao i neformalnim grupama žena u Varvarinu i Trsteniku, Aktivistkinje Peščanika učestvovale su na brojnim događajima u vezi sa zaštitom žena od nasilja u porodici u zemlji i u inostranstvu.

Tabela intervencija / rada SOS podrške UŽ Peščanik, 01.01.2019. – 30.06.2019.

Mesec Klijentkinje Poziv Dolazak u prostor / Individualne konsultacije Pravna pomoć
Nove Od ranije Dolazni Odlazni
Januar 2 3 11 4 7 3
Februar 4 2 9 1 5 2
Mart 2 2 13 11 11 4
April 2 18 13 16 6
Maj 3 1 22 13 16 3
Jun 2 2 11 8 9 3
Ukupno 13 12 84 50 64 21

 

Da žene ne trpe nasilje! Pozovite 0800 034 037

 

[1] Institucionalno nasilje je kada državni organi i institucije nisu vođeni profesionalnim standardima u postupanju nego predrasudama i / ili čak i ustaljenim, ali nedovoljno osetljivim obrascima i pravilima u instituciji.

[2] Institucije u sistemu podrške žrtvama nasilja u porodici: Policija, Osnovno javno tužilaštvo, sudovi, centar za socijalni rad, zadravstvene ustanove, školske i druge ustanove u zavisnosti od konkretnog slučaja.

 

 

[1] U ovom periodu beležimo i poziv jednog muškarca koji je zvao zbog želje da pomogne prijateljici, koja je u sitauciji nasilja. Napominjemo da taj poziv u izveštaju nismo statistički obrađivale.

[1] Deklaracija UN o eliminisanju nasilja prema ženama

Scroll