Gazimestanka 16/7, 37000 Kruševac

+381 37 443 042

Udruženje žena Pešcanik

POTREBNI SU NAM BEZBEDNI JAVNI PROSTORI

24. januara 2023.

Izveštaj o desk istraživanju o bezbednosti žena u javnom prostoru u okviru projekta „Potrebni su nam bezbedni javni prostori“

Novembar – Decembar 2022

 

Realizator projekta UŽ Peščanik

Podrška UN Women Agencija

 

UŽ Peščanik je ženska nevladina organizacija osnovana 2000 u Kruševcu. Misija organizacije je osnaživanje žena, podrška ženskom samoorganizovanju i javno zagovaranje za unapređenje položaja žena u kući, na poslu i u javnom životu. Od 2009. UŽ Peščanik obezbeđuje konsultativno informativnu i pravnu podršku za žene sa iskustvom nasilja u porodici. Radno vreme SOS telefona 066 006 606 je od 12.00 do 18.00 h radnim danima i od 11.00 do 15.00 h subotom. Udruženje ima 4 zaposlene osobe sa punim radnim vremenom, 2 osobe zaposlene po ugovoru o delu i 9 volonterki na poslovima SOS podrške. Peščanik je inicijator i jedna od osnivačica Mreže žena Rasinskog okruga i članica Ženske mirovne mreže Kosova i Srbije, Mreže žena Evrope protiv nasilja (WAVE), Mreže Žene protiv nasilja u Srbiji i Mreže Žena u crnom. (Više o UŽ Peščanik na www.udruzenjepescanik.org)

 

Desk istraživanje o bezbednosti žena u javnom prostoru realizovano je tokom novembra i decembra 2022. Opredelile smo se da istražimo lokalne javne politike u vezi sa opštom bezbednošću žena imajući u vidu da tema bezbednosti žena u javnom prostoru nije dovoljno prepoznata u javnom diskursu, a da će nam rezultatai istraživanja ukazati i na bezbednost žena u javnom prostoru. Najpre smo obavile pregled najvažnijih međunarodnih i nacionalnih dokumenata (na internetu; npr. CEDOW Konvencija, Istanbulska Konvencija i Rezolucija 1325, Zakon o rodnoj ravnopravnosti RS, Nacionalna strategija za prevenciju i sprečavanje nasilja prema ženama i u porodici), koji regulišu pitanje zaštite ljudskih prava žena. Starteška i planska razvojna dokumenata Grada Kruševca, pregledale smo na na zvaničnoj internet prezentaciji Grada. Sačinile smo pregled tela i mehanizama za pitanja bezbednosti na nivou Kruševca, potom i tela i mehanizama za rodnu ravnopravnost. Imale smo uvid u rezultate istraživanja o bezbednosti Roma i Romkinja u lokalnoj zajednici, koje 2017. sprovela oprganizacija Romani cikna. Uzele smo u razmatranje Mapu bezbednosti žena u rasinskom okrugu, koju je 2018. sačinilo UŽ Peščanik, kao i druga istraživanja i projekte, koje su realizovale ženske grupe u Srbiji, npr. Koliko sam bezbedna[1] – Autonomni ženski centar, (Ne)bezbedne u javnom prostoru – Kvalitativna studija o bezbednosti žena u javnom prostoru u Novom Pazaru, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Bezbedna žena – bezbedna zajednica i Bezbedna žena – slobodna žena, UŽ Peščanik. Izvor informacija bili su i medijski portali Grad i Krusevac press.

 

 

Koncept ljudske bezbednosti

UNDP izveštaj iz 1995. bezbednost posmatra kao slobodu od straha. UN Rezolucija 2021 opisuje ljudsku bezbednost kao pravo ljudi da žive u slobodi i dostojanstvu, slobodni od siromaštva i očaja. U najširem smislu, ovaj pojam znači mnogo više od nepostojanja nasilnog sukoba. On obuhvata poštovanje lјudskih prava, dobru vladavinu, mogućnost obrazovanja i korišćenja zdravstvene zaštite, kao i stvaranje uslova, u kojima će svaki pojedinac imati mogućnosti da izabere svoj put i ostvari svoj potencijal.

Sam koncept ljudske bezbednosti je prvi put promovisan godinu dana ranije 1994. takođe u godišnjem izveštaju UNDP o lјudskom razvoju 1994. Koncept je u izveštaju opisan kao pristup „orijentisan na lјude” (pre nego orijentisan na državu), čije su osnovne komponente „oslobođenost čoveka od straha i od oskudice”.

Koncept ljudske bezbednosti obuhvata bezbednost u više kategorija ili na više nivoa:

Ekonomska bezbednost: zaposlenost, sigurnost zadržavanja radnog mesta, dobri uslovi rada, jednaki prihodi, mreže socijalnog osiguranja, adekvatan prostor za život, zarada za hranu i druge životne potrebe.

Bezbednost hranе: dostupnost zdravstveno ispravne hrane, dovoljno hrane, poštovanje standarda u obezbedjivanju i izradi hrane;

Zdravstvena bezbednost: zaštita od bolesti, pristup zdrastvenim službama, dostupnost zdravstvenih institucija, dovoljno lekova, smeštajnih kapaciteta, lekara i medicinskog osoblja, standardi u lečenju;

Bezbednost životne sredine: zdravo okruženje, dovoljno vode i hrane, adekvatna zaštita ljudi u kriznim situacijama, brga o  kvalitetu vode, vazduha i zemljišta, očuvanje eko sistema, šuma, reka

Lična bezbednost: fizički integritet, zaštita i mehanizmi za sprečavanje svake vrste nasilja

Bezbednost zajednice: mir, poštovanje različitosti, tolerancija, prevencija i sprečavanje sukoba

Politička bezbednost: poštovanje ljudskih prava i svega što ona podrazumevaju

 

Međunarodna dokumenta protiv diskriminacije žena, za unapređenje zaštite od nasilja i bezbednosti žena

– CEDOW Konvencija – U Preambuli Konvencije se kaže da države članice Saveta Evrope moraju da preduzmu potrebne mere za otklanjanje diskriminacije žena uključujući i zakonodavne mere radi izmene ili ukidanja postojećih zakona, propisa, običaja i prakse, koji predstavljaju diskriminaciju.

– Istanbulska Konvencija – doneta u cilju prevencije i suzbijanja nasilja prema ženama i u porodici. Srbija ju je potpisala 2012, ratifikovala 2013, a počela je da se primenuje 2014. Konvencija se zasniva na 4 stuba: prevencija nasilja, zaštita od nasilja, procesuiranje i kažnjavanje počinilaca nasilja i koordinisane politike, odnosno holistički pristup borbi protiv nasilja prema ženama.

– Rezolucija SBUN 1325 – primenjuje se od 2000. i podrazumeva učešće žena u odlučivanju o miru, prevenciji i obnovi zajednice nakon sukoba. Zajedno sa 9 pratećih rezolucija, poziva na zaustavljanje i kažnjavanje seksualnog i drugog nasilja prema ženama i deci u ratu. Predviđa i traži od generalnog sektretara UN da imenuje više žena u specijalnim misijama, da se uspostavi ravnopravnost u vojnim i policijskim i obrambenim strukturama i učešće u donošenju važnih odluka.

 

Zakonska regulativa RS koja reguliše položaj žena

Opšta bezbednost žena i zaštita od nasilja u porodici regulisana je i domaćim strategijama, planovima i zakonima, koji imaju za cilj da unaprede ženska ljudska prava, smanje diskriminaciju prema ženama, unaprede njihov status i učešće u procesima odlučivanja i da obezbede rodnu ravnopravnost na svim nivoima upravljanja i spovođenja zakona, kao i u drugim oblastima života zajednice. Ustav[2] garantuje jednakost žena i muškaraca (član 15) i predviđa mogućnost preduzimanja mera za otklanjanje diskriminacije (član 21). Zakoni, koji doprinose bezbednosti žena su: Krivični zakonik, Zakon o rodnoj ravnopravnosti, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, Porodični zakon i svi zakoni koji imaju veze sa regulisanjem pitanja nasilja u porodici, radom policije, krivičnim postupcima i slično kao i strateški dokumenti za zaštitu od nasilja u porodici, unapređenje položaja društveno marginalizovanih osoba i grupa.

 

Prvi nacionalni plan za implementaciju Rezolucije 1325 u Republici Srbiji donet je za period 2012 -2015, a drugi za period 2017 – 2020. U toku je proces izrade trećeg Nacionalnog akcionog plana.

U izveštaju o monitoringu drugog plana[3], koji je sprovela Poverenica za zaštitu ravnopravnosti i koji je početkom decembra 2022. predstavljen na konferenciji „Žene, mir , bezbednost: Plansko (ne)delovanje – Treća sreća“ konstantovano je da Politički savet, institucionalni mehanizmi i tela za praćenje i operacionalizaciju Plana nisu bili dovoljno aktivni; nisu se sastajali niti razmenjivali informacije. To može značiti da nisu dovoljno ozbiljno shvatili svoju ulogu bilo da nemaju dovoljno znanja ili da nisu bili dovoljno posvećeni i zainteresovani za implementiranje plana. Ne zna se šta je gore od ta dva.

U Izveštaju se, dalje, ocenjuje da ni lokalne uprave nisu bile spremne za implementaciju, da nemaju dovoljno znanja o samoj Rezoluciji i temi Žene, mir, bezbednost i da nisu dobile obrazloženja pojedinih odredbi NAPa i Rezolucije, što bi im pomoglo u implementiranju. Istraživanje, koje je UŽ Peščanik realizovalo u Rasinskom okrugu, u drugoj polovini 2020 o odnosu između Srbije i Kosova iz ženske perspektive[4], pokazalo je da zvaničnici i zvaničnice u okrugu ne znaju dovoljno o Rezoluciji 1325 i temi bezbednosti žena. Neki su čak kazali da nikada nisu čuli za pomenute dokumente. Ispostavilo se, takođe, da se unapređenje rodne ravnopravnosti sagledava uglavnom kroz povećanje broja žena na mestima odlučivanja što jeste preduslov, ali ne i (jedini) pokazatelj promena u korist žena i ravnopravnosti.

 

Grad Kruševac

Dokumenta

Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti[5], koju je Grad Kruševac usvojio 2014.

Član 21 Povelje – Sigurnost i bezbednost 1. Potpisnica priznaje pravo svake žene i muškarca na bezbednost i slobodu kretanja. Potpisnica priznaje da se žene i muškarci, delom zbog različitih obaveza ili životnog stila, često suočavaju sa različitim problemima u pogledu sigurnosti i bezbednosti, koji se moraju rešavati. Potpisnica se obavezuje da će:

a) iz perspektive roda analizirati statistiku, koja se tiče broja i modela incidenata (uključujući ozbiljne prekršaje protiv pojedinaca), koji utiču na bezbednost ili sigurnost žena i muškaraca kao i da, ukoliko smatra da je prikladno, izmeri stepen i prirodu straha ili prekršaja ili drugih izvora nesigurnosti;

– b) razviti i sprovesti planove, strategije i aktivnosti, uključujući i određena poboljšanja stanja ili uređenja lokalne sredine (na primer, saobraćajne raskrsnice, parkirališta, ulična rasveta), ili upravljačkih i srodnih službi, u cilju poboljšanja praktične bezbednosti i sigurnosti žena i muškaraca, kao i da teži da smanji njihov doživljaj nedovoljne sigurnosti i bezbednosti.

 

Statut Grada Kruševca[6]

U Statutu nema eksplicitne odredbe, koja se odnosi na unapređenje rodne ravnopravnosti i bezbednosti žena, jedino se kroz izlistavanje uloga pojedinih organa i tela govori o različitim aspektima bezbednosti, kao što je zdravo okruženje i briga za zdravo okruženje.

Prema podacima dostupnim sa zvaničnoj internet prezentaciji Kruševca, na nivou grada postoje sledeći strateški i planski dokumenti[7] (ukupno 16 dokumenata):

*           Strategija razvoja socijalne politike – 2010 – 2012 – 2015 – 2020.

  • Strategija lokalnog održivog razvoja – 2010 – 2020.
  • Strategija upravljanja rizicima Grada Kruševca – 2019 – 2021.
  • Lokalni plan upravljanja otpadom – donet 2010.
  • Lokalni antikorupcijski plan grada Kruševca – 2017-2021
  • Lokalni akcioni plan za unapređenje položaja izbeglih, interno raseljenih lica… – 2016 – 2020.
  • Lokalni plan akcije za decu – 2019 – 2025.
  • Program razvoja turizma grada Kruševca – 2019 – 2024
  • Plan razvoja kulture grada Kruševca za period 2018-2023
  • Program razvoja grada Kruševca 2022. uz projekciju za 2023 i 2024.
  • Plan javnog zdravlja grada Kruševca
  • Program energetske efikasnosti 2019-2021
  • Lokalni akcioni plan za mlade 2020-2025
  • Lokalni program zaštite životne sredine 2015-2024
  • Strategija bezbednosti saobraćaja 2019-2023

*            Lokalni akcioni plan za socijalno uključivanje Roma i Romkinja – 2021-2023

Napomena: Kao što se vidi, među navedenim dokumentima nema Plana za rodnu ravnopravnost. Jedini akcioni plan za rodnu ravnopravnost grad je imao u periodu od 2015 do 2020. Savet za rodnu ravnopravnost Grada kruševca je na jednoj od svojih sednica najavio početak izrade Akcionog plana za januar 2023. U tom smislu, kada je reč o pitanju bezbednosti žena, kao primer dobre prakse mogao bi da posluži tek usvojeni LAP za rodnu ravnopravnost opštine Ćićevac kao primer bi mogao da posluži Inače, u Rasinskom okrugu, čiji je Kruševac centar i najveći grad, akcione planove za rodnu ravnopravnost u ovom trenutku imaju opštine Aleksandrovac, od 2021. i Ćićevac, od 2022.

 

Strategija lokalnog održivog razvoja grada Kruševca

Vizija društvenog razvoja: Grad Kruševac će biti sredina sa razvijenim sistemom društvenog razvoja, sa uslugama dostupnim svim građanima i građankama, bezbedna sredina u kojoj vladaju humani odnosi i jednake mogućnosti, uz puno poštovanje različitosti, ravnopravnosti polova, ljudskih prava i ljudskog dostojanstva

U Strategiji je predviđena mera zaštite žena od nasilja, promena medijske slike žene i učešće žena u javnom i političkom životu.

Strategija upravljanja rizicima

Ne postoji eksplicitna rodna procena rizika u odnosu na žene i muškarce i ne prepoznaje se razlika u bezbedosnim rizicima koji im prete, iako u Evropskoj povelji ima zahteva da se to uradi.

Lokalni plan akcije za decu

Strateški cilj 1.3.1.2. – Razvoj usluga zasnovan na potrebama zaštite dece žrtava nasilja – predviđena je psihološka podrška u slučajevima nasilja.

Lokalni akcioni plan za mlade

U Planu se, kao o jednom od ciljeva, govori o “smanjenju nasilja na sportskim manifestacijama”, pa možemo računati da se to odnosi i na javne besplatne sportske događaje.

Kao aktivnosti u Planu se spominju: edukacija mladih o ljudskim pravima i toleranciji, unapređenje bezbednosti mladih (bez ulaženja u detalje šta to podrazumeva), kontinuirana edukacija u cilju prevencije vršnjačkog nasilja.

 Program razvoja turizma grada Kruševca

Na strani 22 nailazimo na preporuku da Grad treba da posveti “pažnju osobama iz osetljivih kategorija i da se na ulicama i parkovima nađe više elemenata mobilijara koji su im pristupačni (npr. česme, kojima mogu da priđu ljudi u kolicima, oborene pešačke rampe, traka za slepe na trotoarima i slično). Osim toga, mogu se postaviti i klupe za dojilje (str.23).

Takođe se predviđa rekonstrukcija javnog osvetljenja, str.23.

Program razvoja grada Kruševca 2022. uz projekciju za 2023 i 2024.

Taksativno se navode aktivnosti, koje su planirane u oblasti unapređenja infrastrukture što, između ostalog, treba da doprinese opštoj bezbednosti građanki i građana uključujući i bezbedenosti u javnom prostoru. Navedeno je: rekonstrukcija i asfaltiranje ulica, uređenje trgova, izgradnja, uređenje i postavljanje pešačkih ograda, usporivača saobraćaja, semafora, javnih česmi, osvetljenje i održavanje osvetljenja, uređenje poljskih puteva, izgradnju pešačkih staza, obezbeđivanje starih i izgradnja novih mostova, izgradnja parking prostora, uređenje obala reke.

Tela i mehanizmi za bezbednost Grada Kruševca

Savet za bezbednost – Osnovan odlukom Skupštine Grada 28. decembra 2016 godine[8].

Član 3: Savet ima 16 članova, koji se biraju iz reda predstavnika lokalne samouprave, policijskih I pravosudnih organa, zdravstvenih, socijalnih i obrazovnih ustanova, Vojske Srbije – Garnizona Kruševac, zajednice nacionalnih manjina i verskih zajednica (?!).

Prema našim saznanjima, Savet za bezbednost nije aktivan.

Odeljenje za poslove odbrane i vanredne situacije – Na zvaničnoj internet prezentaciji dat je pregled aktivnosti Odeljenja, kontakt podaci, navedene funkcije i imena osoba, koje vode ovo Odeljenje.

Tokom leta 2022. na inicijativu UŽ Peščanik organizovan je sastanak načelnika Odeljenja, Poverenika za izbegla i raseljena lica i aktivistkinja Peščanika o temi izbeglih osoba iz Ukrajine. U tom trenutku, prema podacima Odeljenja, u Kruševcu je bilo 8 ukrajinskih državljanja, 5 žena i troje dece.

Poverenik za izbegla i raseljana lica

Štab za vanredne situacije – Na internet prezentaciji se, uz podatke o štabu, kontakt telefone i mail adrese, nalazi i uputstvo za slučaj elementarnih i drugih nesreća, kao što su (navedeno): klizišta i odroni, neeksplodirana ubojna sredstva, nuklearne i radiološke nesreće, poplave, požari, sneg i niske temperature, tehničko tehnološke opasnosti, terorizam, porodični priručnik za ponašanje u vandrednim situacijama, vremenske nepogode, zemljotresi, vodič kroz prava osoba sa invaliditetom u Rasinskom okrugu, Zakon o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom, Pravilnik o medicinskim pomagalima

Tela i mehanizmi za rodnu ravnopravnost Grada Kruševca

Savet za rodnu ravnopravnost – Osnovan 2020, ima 11 članova i članica, koji dolaze iz različitih institucija i organizacija. Predstavnice 2 ženske grupe, Romani cikna i UŽ Peščanik, kao i organizacije Edukativni centar su članice Saveta. Savet je na konkursu UN Women dobio podršku za realizaciju projekta za unapređenje bezbednosti žena u javnom prostoru, u okviru kojeg će postaviti osvetljenje na izletištu Bagdala i bolje osvetliti jedan od gradskih parkova.

Komisija za rodnu ravnopravnost – Skupštinsko telo. Sastavljeno od odbornika i odbornica određenih političkih opcija, a broj članova je u skladu sa procentom zastupljenosti određene stranke.

Osoba za rodnu ravnopravnost – Osoba stalno zaposlena u lokalnoj upravi.

Druga tela i mehanizmi Grada Kruševca od značaja za pitanja bezbednosti

Osoba za saradnju sa civilnim sektorom – U isto vreme, to je i načelnik Odeljenja za vanredne situacije. Imale smo sastanak sa tom osobom nekoliko puta na našu inicijativu. Nikada nismo bile pozvane na bilo kakav sastanak, na kojem bi se razgovaralo o položaju branitelja i braniteljki ljudskih prava.

Osoba za društvene delatnosti – Retko se odaziva na pozive da učestvuje u aktivnostima UŽ Peščanik. Nije nam poznat rad te osobe niti Odeljenja za društvene delatnosti.

Civilni sektor i pitanje bezbednosti žena, uopšte i u javnom prostoru – istraživanja, projekti, aktivnosti

Bezbednost mladih Roma i Romkinja u Kruševcu[9]

Istraživanje je sprovela NVO Romani cikna 2017. među 100 mladih Roma i Romkinja u Kruševcu, čija je zastupljenost među ispitanima bila pola – pola. Prema istraživanju, više od polovine ispitanih najnebezednije se oseća van naselja u kojem živi. „Strah me kada radim na njivi da me neko ne siluje.“ (strana 16), „Doživela sam jako neprijatne situacije“, „…, jer su me napadali van naselja.“

Na pitanje šta može da se doprinese njihovoj bezbednosti, ispitanici i ispitanice, između ostalog, kažu: „da se poboljša rasveta u naselju“.

Bezbedna žena – bezbedna zajednica[10]Reč je o projektu, koji je 2015. realizovalo Udruženje žena Peščanik uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji. Projekat se odnosio na opštu bezbednost žena u skladu sa UN SB Rezolucijom 1325. U okviru projekta sprovedena je kampanja za unapređenje bezbednosti žena. Organizovano je 6 radionica sa aktivistkinjama i građankama, po jedna u svakom gradu Rasinskog okruga u cilju mapiranja bezbednosnih izazova i prioriteta žena. Skoro 100 žena učestvovalo je na radionicama.

Učesnice su govoreći o bezbednosti, često spominjale bezbednost u javnom prostoru. Najveći problemi po njihovom mišljenju su: neosvetljeni / nedovoljno osvetljeni prostori, pokvarene sijalice u ulazima zgrada, u parkovima, na trgovima, psi lutalice, izrovane i / ili neasfaltirane ulice, nepostojanje rampi za invalidska kolica, polomljene sprave za vežbanje u parkovima, polomljeni, iskrivljeni ili loše postavljeni saobraćajni znaci, dotrajali mostovi ili nepostojanje mostova preko reka u selima.     

U okviru projekta izrađena je Mapa ženskih prava, odnosno bezbednosti žena u Rasinskom okrugu. Mapa sadrži 20 pokazatelja koje treba tretirati kao preduslove za unapređenje položaja žena.

Bezbedna žena – slobodna žena – Ovaj projekat UŽ Peščanik realizuje od 2019. uz podršku Fondacije Kvinna till Kvinna. Projekat je u 2022. obuhvatio, između ostalog, istraživanje o bezbednosti žena putem anketiranja 120 građanki, 12 dubinskih intervjua i organizovanjem 3 fokus grupe. Ukupan broj ispitanih je blizu 170. Kao i prilikom prethodnih istraživanja, pokazalo se da žene kao najveće bezbednosne rizike u javnom prostoru vide neosvetljene, mračne ulice, trgove, zgrade, parkove i druge prostore, neuređene i neasfaltirane puteve i napuštene pse.

Bezbednost aktivistkinja ženskih prava u javnom prostoru – Slučaj obeležavanja godišnjice majskih protesta protiv mobilizacije i odvođenja vojnika na Kosovo 1999, 24. maja 2021. na Trgu glumaca i glumica; UŽ Peščanik u saradnji sa aktivistkinjama drugih ženskih grupa u Kruševcu i Ženama u crnom.

Akciju, koja je uredno i na vreme prijavljena PU Kruševac, koja je izvedena tokom dana na Trgu glumaca i glumica ometali su aktivisti Srpske radikalne stranke, koji su u isto vreme oprganizovali svoju akciju u neposrednoj blizini. Ubrzo po otpočinjanju akcije UŽ Peščanik, aktivisti SRS su počeli da dobacuju i obraćaju se aktivistkinjama, koje su mirno stajale držeći u rukama transparente: Da li možemo da vam se pridružimo? Da li možemo da se slikamo sa vama? Šta vam znači to što radite? Ko ste vi? U jednom trenutku je jedan od nasilnika počeo nogom da gazi preko solju ispisane parole Pamtimo! Predstavnica organizatorki obratila se dvojici policajaca, koji su sedeli preko puta u automobilu i posmatrali dešavanja. Rekacija policajaca nije bila adekvatna, pokušali su najpre da ubede aktivistkinje da svako ima pravo da izvodi akciju na ulici i da oni samo viču i ništa nam ne rade, potom i da relativizuju događaj rečima Nije ništa strašno dok su istovremeno upućivali blage opomene nasilnicima. Tek nakon insistiranja organizatorki da im se omogući mirno i izvođenje akcije bez ometanja, policijaci su postali oštriji prema nasilnicima i udaljili ih sa mesta održavanja akcije UŽ Peščanik.

 

Zaključci

– Strateška i planska razvojna dokumenta grada Kruševca nisu rodno senzitivna. Ne sadrže rodnu statistiku, osim najopštiju (na nivou ukupnog stanovništva) niti rodnu analizu.

– Pitanje bezbednosti žena u javnom prostoru se ne prepoznaje kao važno za ostvarivanje ženskih ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i demokratski razvoj. Nismo naišle na istraživanja i podatke o toj temi u zvaničnim dokumentima grada. Ne zna se da li su svi delovi grada jednako dostupni muškarcima i ženama, da li su dovoljno osvetljeni, da li su pristupačni osobama sa invaliditetom. Nema predviđenih mera, kojima bi se unapredila bezbednost žena u javnom prostoru. Jedini podatak je da je Grad Kruševac na konkursu UN Women dobio podršku za projekat, koji se bavi ovom temom. Nezvanično smo saznale da projekat, između ostalog, podrazumeva postavljanje uličnog osvetljenja u gradskom izletištu Bagdala i u jednom od gradskih parkova.

– Savet za bezbednost iako formalno osnovan još 2016, nije aktivan. To može značiti da se koncept ljudske bezbednosti ne propoznaje i ne primenjuje. Takođe, može značiti da ulogu saveta preuzima neko drugo telo /a ili osobe.

– Na osnovu postojećih istraživanja koje su sprovele ženske grupe, pokazalo se da predstavnici lokalne uprave, institucija i ustanova nisu dovoljno edukovani o ljudskim pravima i ne poznaju zakonska rešenja koja unapređuju bezbednost građana, a posebno građanki.

– Prema istraživanju ženskih grupa, zaključujemo da ni same žene, odnosno građanke ne prepoznaju i nisu uvek svesne bezbednosnih rizika niti vide državu kao garant bezbednosti. Naprotiv, kritikama na račun države kada je reč o zapošljavanju po partijskoj liniji, niskom standardu i niskim platama, zloupotrebi i kontroli lokalnih medija, radu institucija, građanke državu često vide kao izvor nebezbednosti.

– Građanke pitanje bezbednosti najčešće vezuju za fizičku bezbednost, bezbednost u saobraćaju i zaštitu od nasilja u porodici. Većina učesnica istraživanja o bezbednosti, koja su sprovele ženske grupe, nije upoznata sa konceptom humane bezbednosti. Kada je reč o bezbednosti u javnom prostoru, žene kao najveće bezbednosne rizike prepoznaju neosvetljene, mračne ulice, trgove, zgrade, parkove i druge prostore, neuređene i neasfaltirane puteve i napuštene pse.

– Jedan od glavnih nalaza u istraživanju o bezbednosti Romkinja da se najnebezbednije osećaju van svojih naselja govori o odnosu šire zajednice prema njima, odnosno o rasprostranjenosti predrasuda i diskriminacije prema njima i njihovim sunarodnicima i sunarodnicama.

– Pitanju bezbednosti braniteljki ljudskih prava u javnom prostoru takođe se ne posvećuje pažnja. Braniteljke ljudskih prava izjavljuju da se osećaju nebezbedno prilikom izvođenja uličnih aktivnosti i iznošenja mišljenja koje nije u skladu sa zvaničnim narativima.

 

[1] Koliko sam bezbedna? – Bezbednosne preporuke za žene i devojčice, Autonomni ženski centar uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji, Urednica publikacije Jelena Keserović

[2] https://www.paragraf.rs/propisi/ustav_republike_srbije.html

[3] Izveštaj o monitoringu sprovođenja NAP za primenu Rezolucije 1325 Saveta Bezbednosti UN – Žene, mir, bezbednost u Republici Srbiji (2017-2020)http://ravnopravnost.gov.rs/wp-content/uploads/2022/12/Monitoring-Report-sr-priprema.pdf

[4] https://udruzenjepescanik.org/aktuelnosti/pomirenje-iz-zenske-perspektive-ka-normalizaciji-odnosa-srbije-i-kosova/

[5] https://ravnopravnost.org.rs/wp-content/uploads/2017/03/Evropska-povelja-o-rodnoj-ravnopravnosti-na-lokalnom-nivou.pdf

[6] https://krusevac.ls.gov.rs/wp-content/uploads/2020/06/Statut-grada-Krusevca-2018.pdf

[7] https://krusevac.ls.gov.rs/usvojene-strategije/

[8] https://krusevac.ls.gov.rs/wp-content/uploads/2020/07/SL._LIST_BR._15_-_2016.___1._deo_.pdf

[9] Bezbednost mladih Roma i Romkinja u Kruševcu, Romani cikna Kruševac, 2017 http://romanicikna.org.rs/aktivnosti/nalazi-istrazivanja-bezbednost-mladih-roma-romkinja-u-krusevcu/

[10] Projekat Udruženja žena Peščanik

 

 

 

 

 

Scroll